Psihijatrica za N1: Šta svako treba znati prije uzimanja antidepresiva

Govoreći o porastu potražnje i potrebe za antidepresivima kako u svijetu tako i našoj zemlji i okruženju, Kučukalić potvrđuje da je globalno mentalno zdravlje u pogoršanju, uprkos novim tehnologijama i metodama u liječenju.

Taj trend, ističe, se može povezati s više stvari, s fokusom na psihosocijalnim faktorima - stres, okolišni faktori, ali i činjenicom da poremećaji kreću puno ranije i kliničke slike su sve teže.

"Pripisujemo to psihosocijalnim faktorima na koje teško možemo utjecati - stres, ratovi, panedmija, i razni drugi faktori koji utječu na mentalno zdravlje", naglašava i dodaje da nije uvijek do osobe već i do okruženja.

Govoreći o dobnoj granici kada je pacijentu neophodno uključiti liječenje antidepresivima, te faktorima koji utječu na mlađu populaciju - djecu i adolescente, Kučukalić pojašnjava da bolesti počinju rano, nerijetko s 15 do 18 godina, a najčešće s 21 godinom, što se odnosi na teže oblike mentalnih poremećaja.

Ističe uspjehe u ranom dijagnostisiranju u odnosu na ranije godine, pripisujući to između ostalog i boljim metodama.

"Faktori koji utječu na odrasle utječu i na mlade, to je neminovno. Mislimo da dijete, aodolescenti ne primijete neke stvari, ali oni to jako dobro obzerviraju. Što se tiče početka liječenja, danas je u upotrebi tzv grupa SSRI antidepresiva koji su jako sigurni, po američkim smjernicima dozvoljeni za odredjenu dijagnozu od 6 godina života. Naravno neće svako dijete sa svim poteškoćama dobiti antitdepresiv, to psihijatar procjenjuje. To nisu česte situacije, izbjegavamo kada to nije potrebno", naglašava.

Kada su u pitanju antidepresivi koji se najčešće propisuju kod nas, navodi da BiH kasni za svjetskim tržištem, ali da lijekovi koji su ranije bili dostupni su dostupni i sada, te nije bilo potrebe za traženjem zamjene.

Izdvojila je problem plaćanja lijekova, odnosno činjenice da postoje razlike u onome što pacijent može dobiti bez dodatnog ulaganja putem osiguranja, gdje su razlike od kantona do kantona ogromne.

"Najviše koristimo SSRI antidepresive, to je tzv Prozac, kod nas se ne naziva tako, lijekovi na srecu nisu tako skupi iako je to širok pojam, cijene su negdje 30 KM za mjesečnu dozu, ako uzimate više tih lijekova cijena se konsekutivno povećava. Nažalost ne pratimo svjetske trendove, zadnji lijek koji je uveden kod nas, Duloksetin, on je u svijetu uveden prije 60 godina, a mi ga sad upotrebljavamo. Svijet je otišao daleko, imamo lijekove koji djeluju dugoročno, imaju manje nežželjenih efekata. Ono što nas raduje je da smo s antidepresivima pogodili sigurnu grupu lijekova, prije smo imali neke s jakim neželjenim efektima", ističe.

Preparati na biljnoj bazi - da ili ne?

"Ima biljnih prepatara koji su po studijama dokazani da mogu smiriti pacijenta, imaju efekt umirenja, ali ako je pacijent na antidepresivnoj terapiji ne bi smio koristiti nikakve preparate, npr. biljka Gospina trava ne smije s antidepresivima, jer snižava nivo lijeka u krvi i nemamo efekt koji dugo čekamo, pacijenti to ne znaju. Antidepresivi su napravili revoluciju, ako ih damo kada je to zaista potrebno, imamo visok procent izlječenja kombinrajući antidepresive sa psihoterapijom".

"Miksanje" terapije bez konsultacija s doktorom?

"Bez konstulacija ne preporučujem miksanje s biljnim preparatima, radimo savjetovanje, lijekovi imaju interakcije s drugim lijekovima npr. kod hipertenzije morate paziti onda koji antidepresiv. Morate voditi računa postoje li dodatne dijagnoze. Imate i antidepresive koji su fotosenzitivni i ne smijete se izlagati suncu pogotovo u početku korištenja".

Opširnije u videu gostovanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad